Vrbovec.hr [službene stranice grada vrbovca]

Preskoči navigaciju

Župa sv. Vida

Puni naziv: RIMOKATOLIČKA ŽUPA SV. VIDA MUČENIKA U VRBOVCU
Adresa: Krste Frankopana 2, 10340 Vrbovec
Broj telefona: 01/2791-226
Nadbiskupija: Zagrebačka
Arhiđakonat: bjelovarsko – kalnički
Dekanat: Vrbovečki
Župnik: Dubravko Lauš
Žiro račun župe: 2360000-1101479445 kod Zagrebačke banke

Uredovno vrijeme: utorak, srijeda, četvrtak i petak od 10:00 – 12:00 i 16:00 – 17:30
Ponedjeljkom, subotom, te nedjeljama i blagdanima Župni ured nije otvoren!

Svete Mise: radnim danima: ponedjeljak – petak u 18:00 sati
subotom u 8:00 sati
nedjeljama: 8:00, 9:30, 11:00 i 18:00 sati
u srpnju i kolovozu; radnim danima u 19:00, nedjeljama u 8:00 i 9:30

Pobožnosti: Korizmeno vrijeme: Križni put: petkom i nedjeljom u 17:30
Svibanj i listopad – Pobožnost na čast Majci Božjoj u 17:30

Župa sv. Vida danas

Župa sv. Vida u Vrbovcu danas broji više od 10 000 stanovnika, od kojih je 98 % katolika.

Župa obuhvaća sljedeća naselja: Brčevec, Celine, Cerje, Dijaneš, Đurište, Gaj, Konak, Krkač, Luka, Martinska Ves, Naselje Stjepana Radića, Novo Selo (Lazarevac), Podgajic, Prilesje, Poljana (Vrbovečka), Poljanski Lug, Vrbovečki Pavlovec, te sljedeće ulice: Andrije Hebranga, Antuna Mihanovića, Antuna Starčevića, Augusta Šenoe, Braće Radića, Brdo, Buban, De Piennesova, Đure Predovića, Franje Gažija, Gradečka, Ivana Draškovića, Ivana Gorana Kovačića, Ivana Karlovića, Ivana Kukuljevića, Ive Lole Ribara, Ivana Mažuranića, Kolodvorska, Kralja Tomislava, Križevačka, Krste Frankopana, Krunoslava Kutena, Ladislava Kiša, Livadarska, Ljudevita Gaja, Marije Jurić Zagorke, Mate Kvešteka, Matije Gupca, Matije Uradina, Nikole Tesle, Pavleka Miškine, Perinova, Petra Preradovića, Radnička, Savska, Selska, Stjepana Radića, Štefe Iskre Kršnjavi, Tituša Brezovačkog, Ulica 7. svibnja, Valentinova, Vinogradska, Vladimira Nazora, Vodovodna, Vukotinovićeva, Zagrebačka, Zleninska, Župana Junka te Trg Petra Zrinskog u Centru Vrbovca.

Povijest

Župa u Vrbovcu

Popis župa iz 1334. god. zagrebačke biskupije na teritoriju kalničkog arhiđakonata govori da postoji „crkva sv. Lovre u Vrbovcu“. Josip Buturac drži da je ta crkva u današnjoj Lovrečkoj Varoši, pa bi to moglo značiti da je ta crkva 1334. god. bila župnom crkvom za cijeli vrbovečki kraj. Prema ovom mišljenju Vrbovec 1334. god. još nije imao samostalnu župu.

Župa Vrbovec spominje se 1428. god., 1481. i idućih godina.

Župna crkva u Vrbovcu

Dr. Buturac, u svojim djelima, ali bez navođenja izvora, spominje da je u Vrbovcu 1338. god. podignuta crkva posvećena Sv. Mariji, koja se navodno spominje još jednom 1506. godine i imala je pokrajnji prebendarski oltar sv. Katarine.

1591. godine Turci su osvojili Vrbovec i tadašnju tvrđu koju su zapalili, oštetivši vjerojatno i crkvu. Pretpostavlja se da je u to doba došlo i do promjene titulara, tj. posvećena je sv. Vidu koji se kao zaštitnik crkve spominje u kanonskoj vizitaciji 1704. godine.

Vrijeme nastanka župne crkve i promjene izgleda mogu se utvrditi po preostalim materijalnim ostacima uspoređenim s vizitacijama XVII. I XVIII. stoljeća, koje su ujedno i prvi opširniji pisani izvori.

1754. godine crkva je (iz)gorjela. Točnije, crkva je stradala u požaru. Istražni radovi koji su provedeni 2007/8 pokazuju da je župna crkva djelomice uništena. Taj podatak potvrđuju otkriveni gotički prozori koji su nađeni na južnom zidu crkvene lađe, na apsidi svetišta, te na zvoniku (četiri gotičke kamene monofore). Koristeći stari postojeći materijal crkva je obnavljana (barokizirana) u dvije faze od kojih je posljednja u 19/20 st. kada je nastao i njezin današnji izgled. Nakon požara i obnove crkve krajem 18. st. na kor je uzidana crna mramorna ploča, koja i danas svjedoči da je crkvu 1805. god. posvetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Velika slova u natpisu, zbrojena kao rimske brojke, daju godinu 1805.

SACRAVIT ME DEO
SVO TITVLO VITI QVA
PATRONI VOTIVI
VERHOVACZ ANTIS
TES ZAGREBIEN
SIS

(„Posvetio me je Bogu svome, pod naslovom Vida kao zavjetnog zagovornika, Vrhovac, biskup zagrebački“)

zatvori